Biljna (bazna) ulja

Biljna ulja su po svojem sastavu esteri raznih masnih kiselina, od kojih su neke neophodne našem organizmu. Osim u prehrani i kao ljekovite tvari, koristimo ih u kozmetičke svrhe.

Biljna ulja su ulja koja njeguju i hrane kožu. U sebi sadrže nezamjenjive esencijalne masne kiseline te vitamine i minerale. Nanoseći ih na kožu osiguravamo joj sve potrebno za održavanje vlage, elastičnosti, te za regeneraciju. U biljnim uljima eterična se ulja trenutno otapaju te nam služe kao nositelji eteričnih ulja. U većini slučajeva mješavine biljnih i eteričnih ulja čine izuzetno kvalitetne i učinkovite sinergija kojima njegujemo kožu, kosu i nokte, ili djelujemo terapeutski na iscjeljenje raznih bolesti. Za biljna ulja koja koristimo u njezi kože (a pogotovo u prehrani) bitno je da su nerafinirana i hladno prešana, kako bi sačuvala sve svoje vrijedne sastojke.

U posljednje vrijeme su pravi hit među poklonicima prirodne kozmetike i prirodnog liječenja biljna ulja sjemenki dobivena CO2 ekstrakcijom. Takva ulja sadrže visok udio esencijalnih masnih kiselina, među kojima se nađe i nekih iznimno rijetkih, poput stearidonske masne kiseline, a česte su i neobične kombinacije masnih kiselina. Kod CO2 ekstrakcije uopće ne dolazi do zagrijavanja biljnog materijala (dok se hladnim prešanjem ipak zagrijava do cca 65 ° C), tako da ne dolazi do oštećenja nezasićenih masnih kiselina. 

Za razliku od eteričnih, bazna ulja (ulja nositelji) su masna i nisu hlapiva. U aromaterapiji se široko koriste kao sredstva za razrjeđivanje eteričnih ulja, potrebna za pripremu mnogih aromaterapijskih pripravaka. Važno je da to budu biljna, a ne mineralna ulja.

Biljna ulja korištena u aromaterapiji proizvode se od istih sirovina kao i ona koja se koriste u pripremi hrane. Međutim, ova korištena u aromaterapiji trebaju biti proizvedena postupkom hladnog tiještenja, bez primjene visokih temperatura i raznih otapala, bez dodavanja stabilizatora i aditiva. Izbor takvih ulja je velik, svaka zemljopisna regija ima svoje izvore karakterističnih biljki uljarica iz čijih sjemenki ili orašastih plodova se ona proizvode. Hladno tiještena ulja se proizvode u manjim količinama od ulja dobivenih procesom ekstrakcije i skuplja su od njih.

Ona se međusobno razlikuju po svojoj viskoznosti, sastavu, dostupnosti i cijenama.

Kvalitetno, svježe i nerafinirano bazno ulje nije jednostavno naći i najbolje ga je nabavljati u trgovinama koje nude kvalitetne aromaterapijske materijale. Osim o ispravnosti samog procesa ekstrakcije, kvaliteta baznih ulja ovisi i o mnogim drugim čimbenicima. Izuzetno je važna kvaliteta sirovine od koje se ulje proizvodi, te uvjeti ekstrakcije, skladištenja i transporta.

Stabilnost baznih ulja ovisi o količini, vrsti i uzajamnom omjeru esencijalnih masnih kiselina u njihovom sastavu. Stabilnija su ulja bogata zasićenim masnim kiselinama, a nestabilnija ona s različitim sadržajem nezasićenih masnih kiselina.

Kao i sva druga ulja i masnoće, i bazna ulja su u većoj ili manjoj mjeri sklona oksidaciji pod utjecajem svjetlosti i kisika, čija je posljedica užegnutost, tj. kvarenje ulja. Zbog toga ih je potrebno pravilno čuvati- u tamnim bocama, na sobnoj temperaturi, na tamnom i suhom mjestu. Grijanjem iznad 65-75 ºC gube djelotvornost.

Bazna ulja se u kozmetici koriste već stoljećima i vjerojatno su najstariji način njege kože. Bazna ulja su sličnog sastava sebumu, kojeg luče lojne žlijezde kože i sadrže stotine vitalnih organskih spojeva, kao što su esencijalne masne kiseline, hormone, vitamine, minerale i antioksidante, neophodne za pravilno funkcioniranje organizma. Imaju moć jakog prodiranja u kožu. Lako prolaze kroz stanične stijenke u jezgru stanice, donoseći esencijalne masne kiseline, vitamine, hranjive tvari i kisik, čime potpomažu metabolizam stanice i time njenu regeneraciju. Sposobnost prodiranja i donošenja hranjivih tvari stanici sprječava propadanje stanice. Hrane i omekšavaju kožu, zadržavaju potrebnu vlagu, vraćaju joj elastičnost i mekoću, te je štite od vanjskih utjecaja.

Mnoga ulja imaju antibaktericidno djelovanje, čime pomažu u borbi protiv infekcija osjetljive i oštećene kože. Dakle, ukratko, biljna ulja su sposobna potaknuti izmjenu tvari, održavati vlagu, doprinoseći gipkosti i rastezljivosti kože, smanjujući joj osjetljivost i suzbijaju upale.

Bazična ili nosiva masna ulja dijelimo na tri grupe:

osnovna ulja

posebna ulja-vrlo masna ili preskupocjena da bi se upotrebljavala sama

macerirana ulja-dobivena namakanjem ljekovitih biljaka u osnovnom ulju

Biljna ulja možemo dobiti iz sjemenki i ljuske na dva načina. Prvi je hladno prešanje (do 60°C) koje je vrlo skupo i radi se puno rjeđe nego drugi način, a to je vruće stiskanje (do 200°C). Ulja po procesu proizvodnje dakle djelimo na hladno i toplo prešana ulja. Kod hladno prešanih ulja se masa zdrobljenih sjemenki ili plodova preša bez dodatka toplinske energije na max. 60C° i odmah kroz sito grubo filtrira i sprema u boce. Kod toplo prešanih ulja se smjesa često prvo prokuha ili barem u vručoj vodi ostavi omekšati. Hladno prešana ulja su intenzivnija po okusu i dobija ih se manje iz iste količine smjese nego toplo prešanih ulja. Budući da se kod toplog prešanja smjesa zagrijava, gubi se dosta arome, ali se može iscjediti više ulja. Nakon prvog hladnog prešanja dobiveno ulje se naziva "nativ" i sadrži do max. 2% nezasićenih masnih kiselina, ako je taj postotak još niži do max. 0,8% govorimo o "extra nativ" ulju. To je prirodno, direktno iz biljke dobiveno ulje, najbolje kvalitete.

Najbolja prirodna njega su čista prirodna ulja dobivena hladnim prešanjem. Takva ulja bogata su nezasićenim masnim kiselinama, fitoproteinima te vitaminima A, B, D, E i F. Ulja za njegu hrane kožu lica i tijela, regeneriraju je i pomažu da zadrži potrebnu vlagu. Štite kožu od neugodnih vanjskih utjecaja te pružaju elastičnost, mekoću i svjež izgled.