Pčelinji vosak

Pčelinji vosak (Cera Flava) je prirodni vosak kojeg izlučuju pčele i od njega rade saće. Dobiva se iz pčelinjeg saća nakon vađenja meda,cijeđenjem ,topljenjem i procjeđivanjem ostatka saće.

 

Vosak je proizvod voštanih žlijezda pčela radilica. Te su žlijezde transformirane hipodermalne stanice hitinskog pokrivača pčela i nalaze se u parovima na unutarnjoj strani posljednja četiri trbušna članka. Radilice ga žvakanjem oblikuju i njime grade saće, koje grade jedno do drugog. Ako se kojim slučajem raspored saća poremeti ili poruši na tom mjestu pčele odmah počinju graditi novo. Kad pčela medarica iz žlijezde luči voštane pločice, one su u stvari gotovo bijele boje. Tamnija ili žuta boja se u vosku stvara njegovim kontaktom sa zrakom. Boja ovisi i od prisustva cvijetne peludi te propolisa. Sastoji se od ugljikovodika, organskih kiselina, slobodnih alkohola i flavona. Lanci ugljikovodika su najčešće zasićeni, ali ima i nezasićenih razgranatih lanaca. Pčelinji vosak sadrži 11-17% ugljikovodika, 70-75% estera, 12-15% organskih masnih kiselina, 0,1-2,5% vode, karotenoide, aromatske i mineralne tvari i strane primjese (pelud, propolis, dijelove pčela i kukuljice ličinki). Pčelinji vosak jeu biti prirodna u potpunosti jestiva i zdrava eko ambalaža za med. Približna kemijska formula za vosak je C ₁₅ H ₃₁ COOC ₃₀ H 61.

 

 

Prirodna specifična težina kod temperature od 15°C iznosi 0,956kg (+, -  0,003kg). Točka topljenja mu je od 58 - 64°C i daleko je veća od običnog parafinskog voska gdje je ona već na 30°C. Sama ta činjenica kod razlike u temperaturi topljenja dovoljno govori o važnosti čistog pčelinjeg voska iz kojeg moraju biti izgrađene satne osnove ukoliko pčelar želi da ih pčele prihvate i da na njima nastavljaju gradnju saća, u kojima će skladištiti med koji proizvedu. Miješanje pčelinjeg i običnog voska donosi probleme ne samo kod zalijeganja matice već i prilikom punjenja saća medom. Miješanjem pčelinjeg voska sa parafinskim gubi se i specifičan miris koji također pčelama itekako bitan.

 

U gospodarskim granama koje se bave preradom i proizvodnjom od voska je danas pčelinji vosak najvećim dijelom zamijenjen umjetnim voskom tj. parafinom. Uprkos tome, nije ga moguće potpuno zamijeniti jer jer je kemijski jedinstven i nije ga moguće umjetno proizvesti kao ni ostale pčelinje proizvode. Pčelinji vosak ima omekšavajuća i protuupalna svojstva i zbog toga se primjenjuje u medicini, farmaciji, kozmetici i industriji, gdje je on sastavni dio raznih krema, masti, pasta i ruževa za usne. Koža dobro usisava pčelinji vosak te dobiva gladak i nježan izgled. Medne maske u kombinaciji s voskom znatno su djelotvornije od industrijskih krema i masti. Od davnina se koristi za liječenje rana i kožnih bolesti, jačanje desni te poboljšane probave. U prehrani se rabi kao premaz za slastice. Kao dodatak prehrani pčelinji vosak nosi oznaku E 901. Velike količine se troše i u proizvodnji svijeća. Veliki potrošač pčelinjeg voska je pčelarska industrija. Pčelari vosak najviše koriste za proizvodnju satnih osnova koje koriste da pčelama omouće bržu izgradnju pčelinjih saća.